Gluma (BA)

O studijskom programu

Studij glume na Akademiji dramske umjetnosti najstariji je i najutjecajniji studij ove vrste u Republici Hrvatskoj. Suvremeni program studija Glume uključuje iskustva većine ključnih glumačkih pedagoških sistema i poetika 20. stoljeća i 21. stoljeća (B. Gavelle, Stanislavkog, M. Čehova, J. Lecoqa, P. Brooka, J. Grotowskoga, R. Labana, E. Barbe, C. Berry, R. Wilsona, P. Bausch, D. Donnellana, S. Meisnera i dr.) kao temeljnih uporišta suvremene glumačke umjetnosti. Prijediplomski studij glume koncipiran je kao iskustveni studij usmjeren na heuristički pristup, analizu i sistematizaciju glumčeva materijala.  Tijekom studija studenti se upoznaju s radom na osvještavanju temeljnih načela organskoga glumačkog izričaja, razvijajući ponajviše tehničku ličnost te od samoga početka slobodu variranja unutarnjeg doživljaja u odnosu prema određenosti njezinoga vanjskog izgleda. Nastava iz umjetničkih predmeta (Gluma, Scenski govor i Scenski pokret) iznosi oko 30 sati tjedno, održava se svakodnevno, u manjim grupama, kroz skupni i individualni rad pod nadzorom mentora. Praktična nastava upotpunjena stručnim kolegijima (Glas, Gluma pred kamerom) te teorijskim saznanjima iz srodnih područja umjetnosti i znanosti, primjerice teatrologije, dramaturgije, književnosti, likovne, glazbene i filmske umjetnosti. U okvirima nastave održavaju se i radionice iz raznorodnih scenskih vještina poput mačevanja i drugih oblika scenskoga kretanja i igre i masterclassovi režije i glume pod vodstvom renomiranih suvremenih domaćih i inozemnih umjetnika. Studenti kroz redovnu nastavu i izvannastavne aktivnosti surađuju s nastavnicima i studentima drugih odsjeka Akademije (Odsjek kazališne i radijske režije, Odsjek filmske i TV režije, Odsjek dramaturgije, Odsjek snimanja). Semestralni ispiti iz umjetničkih predmeta izvode se kao javne umjetničko-nastavne produkcije. Prijediplomski Studij glume traje tri godine, odnosno šest semestara.

Povijest i tradicija

Akademija dramske umjetnosti Sveučilišta u Zagrebu smatraju se sljednicom Miletićeve Hrvatske dramatske škole iz 1896. godine, čime je uvrštena u red najstarijih edukacijskih ustanova za kazališne i filmske struke u ovom dijelu Europe.

Svršetkom tridesetih godina 20. stoljeća javljaju se u Zagrebu pokušaji za konačni osnutak visokoškolske glumačke nastave. Dr. Branko Gavella u svojim je brojnim teorijskim radovima neprestance naglašavao potrebu ne samo sustavnosti glumačke edukacije, nego i njezino podizanje na sveučilišnu razinu. Prvi zakonski prijedlog koji je najavljivao osnutak prvoga našeg visokoškolskoga učilišta za glumce bilježimo za vrijeme Banovine Hrvatske. U njezinim "Narodnim novinama" br. 113 od 21. V. 1940. godine objavljena je Uredba o reorganizaciji hrvatskoga glazbenog školstva, prema kojoj (čl. 53.) dosadašnja Državna muzička akademija u Zagrebu postaje Akademija glazbe i kazališne umjetnosti. 

1945. godine utemeljena je u Zagrebu u Bogovićevoj ulici br. 7/III (stražnje stubište)  Zemaljska glumačka škola, dramsko - izvedbena obrazovna ustanova koja je postojala do 1950. godine te bila preteča zagrebačke Akademije za kazališnu umjetnost. 

Književnik dr. Drago Ivanišević, direktor Zemaljske glumačke škole na temelju konzultacija s vodećim hrvatskim kazališnim pedagozima i dramatičarima pokrenuo je 1948. godine, kao njihov službeni predstavnik, inicijativu za osnivanje Akademije za kazališnu umjetnost, što je i rezultiralo njegovim prijedlogom upućenim tadanjem Ministarstvu za nauku i kulturu od 17. V. 1948. godine u kojemu se obrazlaže potreba osnutka visokoškolske institucije za naobrazbu glumaca u Hrvatskoj. Akademiju za kazališnu umjetnost u istoj su zgradi 1. studenog 1950. godine osnovali  dr. Branko Gavella, Drago Ivanišević i Ranko Marinković. Pohodili su je gotovo svi važni glumci hrvatskog glumišta, redatelji te mnogi pisci od kojih su mnogi došli iz Centralne glumačke družine ili Kazališta narodnog oslobođenja Hrvatske (kasnije združenog s ansamblom HNK u Zagrebu). Predavači su bili iz područja kazališta, filma, jezikoslovlja, povijesti umjetnosti, arhitekture, plesa, mačevanja i drugih vještina.  

1. VIII. 1952. godine Akademija za kazališnu umjetnost preselila je u nove prostorije zgrade bivšega pjevačkog društva Kolo u istočnom krilu zgrade smještene na Trgu maršala Tita br. 5 gdje se i danas nalazi. Ova je zgrada podignuta 1884. godine prema revidiranom projektu arhitekta Matije Antolca za potrebe pjevačkoga društva Kolo (istočni dio) i gimnastičkoga društva Hrvatski sokol (središnji dio), dok je zapadno krilo dograđeno tijekom podizanja zgrade HNK u sezoni 1894/1895. i služilo je isprva kao spremište kulisa.  Godine 1979. Akademija pristupa u sastav Sveučilišta u Zagrebu, pa time za čelnika više ne bira rektora, već dekana.

O nastavnicima 

Stalni nastavnici na Studiju glume istaknuti su i renomirani pedagozi, umjetnici iz područja kazališne umjetnosti, umjetnosti plesa i scenskoga pokreta čija se relevantnost potvrđuje i brojnim nagradama strukovnih udruženja te nagradama sa domaćih i međunarodnih kazališnih festivala. Pored stalnih nastavnika u nastavi sudjeluju i vanjski suradnici, mahom istaknuti glumci mlade i srednje generacije koji svojim bogatim i raznorodnim iskustvima bitno doprinose kvaliteti nastave na Studiju glume.

O perspektivama nakon studija

Završetkom prijediplomskog studija glume stječe se naziv sveučilišnog prvostupnika glume (univ. bacc. art.) i osnovne kompetencije u području glumačke umjetnosti. Uspješni prvostupnici osposobljeni su za nastavak studija u okviru diplomskog programa Odsjeka glume, ali i za nastavak studija na diplomskim programima ostalih studija u okviru Akademije dramske umjetnosti, kao i drugih srodnih visokoškolskih ustanova i akademija.